Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Do nove fasade, krova ili prozora kreditom uz kamatu od samo 2,8 posto

Svi zainteresirani vlasnici privatnih kuća i stanova vjerojatno bi već krajem ove godine mogli početi koristiti vrlo povoljne kredite za izoliranje fasada i krovova te promjenu prozora i vanjskih vrata, i to uz kamate od samo 2,8 posto, doznajemo neslužbeno iz izvora bliskih Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Naime, to Ministarstvo priprema pilot-projekt koji predviđa ulaganja od oko 35 milijuna kuna, čime bi se osigurali takvi povoljni krediti. Pritom procjenjuju da bi taj novac bio dovoljan za oko 50.000 stambenih jedinica prosječne veličine 85 četvornih metara, čime bi se ujedno osigurala zaposlenost za najmanje 6000 radnika.

Cilj projekta je pomoći vlasnicima da znatno smanje nepotrebne gubitke energije u svojim zgradama i stanovima, a time i troškove za sve skuplje energente. Time bi se, osim toga, postigle i velike koristi u zaštiti okoliša, jer bi se smanjilo nepotrebno trošenje prirodnih resursa i emisije stakleničkih plinova koji potiču globalno zagrijavanje i klimatske promjene te ujedno olakšalo ispunjavanje međunarodnih obveza Hrvatske u smanjivanju tih emisija.

Stručnjaci, naime, ističu da stambeni sektor troši čak oko 40 posto ukupno proizvedene energije, pa će smanjivanje energetske potrošnje u tom sektoru bitno povećati energetsku efikasnost Hrvatske. Statistički podaci pokazuju da na stambene zgrade građene do sedamdesetih godina prošlog stoljeća, prije donošenja prvih propisa kojima se uređuju tehničke mjere i uvjeti za toplinsku zaštitu zgrada, otpada oko 45 posto stambenog fonda u Hrvatskoj. U energetskom pogledu one ne ispunjavaju ni minimum uvjeta za štednju energije, a mnoge stambene zgrade, najčešće obiteljske kuće, su nezavršene, odnosno nemaju fasadu.

Kod zgrada najveći toplinski gubici (po trećinu) nastaju kroz zidove i prozore, ventilaciju te zbog zrakopropusnosti vrata i prozora. Zato najveću pozornost treba usmjeriti na mjere povećanja energetske učinkovitosti fasada, krovova, prozora i vanjskih vrata te rekonstrukciju tehničkih sustava zgrade za grijanje i hlađenje. Time se gubici topline kroz vanjske zidove mogu smanjiti od 50 do čak 94 posto (ovisno o veličini zgrade). Ako se rekonstrukcijom obuhvati i zamjena bojlera učinkovitijim ili se zamijeni energent, potrošnja energije može se smanjiti i više od 30 posto.

Kako su stručnjaci izračunali da bi se ulaganja u takva poboljšanja energetske učinkovitosti zgrade kroz povoljne kredite mogla u prihvatljivom roku otplatiti iz ostvarenih velikih ušteda, Ministarstvo je odlučilo predložiti takav pilot-projekt želeći pokrenuti vlasnike stanova i kuća na takve višestruko korisne i isplative investicije.

Zato su predvidjeli da se novac za subvencioniranje kamata na kredite za takva ulaganja osigura preusmjeravanjem novca koji Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koristi za izravno sufinanciranje raznih projekata. Za to bi se koristio i dio prihoda od naknade za legalizaciju bespravne gradnje, a kredite bi odobravali HBOR i komercijalne banke.

Kod zgrada u javnom sektoru bi, predviđeno je, dio troškova za pokriće energetskih potreba trebalo preusmjeriti za financiranje poboljšanja njihove energetske efikasnosti. To znači da bi se, bez povećanja proračunskih troškova, kroz odgovarajuće kreditiranje ili sufinanciranje kroz fondove, sanacijom postojećih zgrada ostvarile uštede u potrošnji energije, čime bi se smanjili troškovi i osigurao novac za povrat ulaganja.

Takve programe već je pokrenuo niz europskih država koji, ističu autori, postaju pokretači zapošljavanja građevinskog sektora, ali i proizvodnje odgovarajuće opreme za učinkovito grijanje i hlađenje.

Taj pilot-projekt dio je novih strateških odrednica za razvoj zelenoga gospodarstva »Zeleni razvoj Hrvatske« koje priprema to ministarstvo, a uskoro bi o njima trebala raspravljati Vlada. Cilj te strategije je pokretanje proizvodnje i investicijskog ciklusa uglavnom temeljenih na programima i zahtjevima zaštite okoliša, jer se dugoročni razvoj države želi usmjeriti prema održivom razvoju, zaštiti okoliša, iskorištenju prirodnih resursa i učinkovitom gospodarenju u svim dijelovima gospodarstva, navode njeni autori.

Pritom se ističe da će Hrvatska u sljedećih 10 godina zbog pristupanja EU morati puno uložiti u programe zaštite okoliša, poljoprivredu, graditeljstvo i energetiku. No, investicijski ciklus od oko 10 milijardi eura u zaštitu okoliša te isto toliko u energetski razvoj, odnosno razvoj prometa, mora biti tako koncipiran da pokrene razvoj industrijske proizvodnje i usluga, napominju autori.